Povijest sporta u BPŽ

UVOD

Pod pojmom sport podrazumijevaju se različite motoričke aktivnosti varijabilnog i dinamičkog

karaktera u kojima na specifičan način dolaze do izražaja sportaševe sposobnosti, osobine i znanja u treningu i natjecanju. Prema razini sport može biti vrhunski (selektivni) i masovni (neselektivni), sustavno je profesionalni, amaterski, rekreacijski, školski i šport osoba s invaliditetom, čovjek se može baviti sportom iz razloga razonode, razvijanja tijela, poboljšanja sposobnosti, natjecanja i sl. Bavljenje sportom može biti rekreacijski, amaterski i profesionalno.

Postoje brojne podjele sportova. Najčešće se govori o olimpijskim i neolimpijskim sportovimaali se ne zanemaruje pojava novih sportova, sportovi koji su spoj nekoliko različitih sportova, te spadaju u zasebnu kategoriju. Sportovi po grupama: atletika, ekipni sportovi s loptom, sportovi u kojima se loptica udara reketom, sportovi u kojima se loptica udara palicom ili batom, biciklizam, gimnastika, sportovi snage, sportovi preciznosti, vodeni sportovi, sportovi na snijegu i ledu, sportovi s više sportskih disciplina, borilački sportovi i vještine, loptački sportovi, moto-sportovi, konjički sportovi, ekstremni sportovi, misaone igre, tradicionalni sportovi.

Utjecaj sporta na psihofizičko zdravlje čovjeka uglavnom je poznat. Sport sve više postaje životna potreba stanovnika, sport djeci, mladima i građanima omogućava zadovoljavanje potreba za kretanjem i igrom, razvojem sposobnosti, pozitivnih osobina i sportskih znanja, te unapređenja psihofizičkih sposobnosti. Sport treba biti dostupan svima, u koncepciji života suvremenog čovjeka sport predstavlja sadržaj slobodnog vremena i viši nivo kvalitete života. Vrhunski sport ima veliku društvenu popularnost, sportaši i njihovi rezultati  na Olimpijskim igrama ili svjetskim prvenstvima nacionalni su ponos i bilježe veliku gledanost. Sport je javna društvena djelatnost. Kako je njegov utjecaj velik na sve segmente života suvremenog čovjeka, u svim zemljama svijeta, pa i onim manje razvijenim, poklanja mu se velika pažnja.

UKRATKO O POVJESTI SPORTA U BRODSKO-POSAVSKOJ ŽUPANIJI

Mnogi su povjesničari uvjereni da se čovjek bavio sportom još otkako je postao svjesno biće. Iz podataka sa područja obitavanja drevnih civilizacija ne može se točno odrediti jesu li postojala sportska natjecanja ili se sport prakticirao kao vid zdravog života. Prve momčadske igre koje nalikuju na danas nam poznate i popularne sportove pojavile su se 500 godina prije Krista. U najširem smislu riječi, sportom su obuhvaćeni narodni oblici nadmetanja, srednjovjekovne igre i borbe, radnički sport, sletovi i omladinski nastupi, nastajanje sportskih društava kao nositelja novih sportova i sl.

U proteklom razdoblju provedeno je i objavljeno više istraživanja o razvoju sporta u Republici Hrvatskoj dok je za područje Brodsko-posavske županije istraživanje usmjereno na gradove gdje su se sportovi najprije pojavili i razvili. Sportski pokret i utemeljenje sportskih udruga u Hrvatskoj počinje krajem 19. st. razvojem sokolstva. Smatra se da je «Hrvatski sokol» u Brodu na Savi osnovan 1902., prvo organizirano sportsko društvo. Članovi tog društva koristili su se gimnastičkom dvoranom Građanske škole izgrađene 1892. godine. Ovu dvoranu nazivali su još i Gombaona (gimnastička dvorana) dok je Sokolski dom sagrađen  1938. na mjestu današnje KKD «Ivana Brlić-Mažuranić». Sokolska društva nisu bila aktivna samo u gradovima nego i u selima, kao npr. u Andrijevcima i Brodskom Varošu. Sportska aktivnost u novogradiškom kraju vezuje se uz tjelovježbanje i nastavu tjelesnog odgoja. Do tada su postojala spontana i neorganizirana sportska nadmetanja, a natjecanja u sportskom smislu nije bilo. Prvi sportski klub u Novoj Gradiški utemeljen je 1897. kada je odigrana prva javna nogometna utakmica. Hrvatski sokol osnovan je 1906. i postao središtem sportskih aktivnosti Grada i okolice. U Novoj Gradiški Sokolski dom izgrađen je 1939.

Golemu ulogu u utemeljenju sportskih sekcija, a kasnije i klubova, imao je 1906. godine novoosnovani Ferijalni klub hrvatskih naprednih đaka «Marsonia»  u Slavonskom Brodu i 1910. «Unitas» u Novoj Gradiški.  Osnivaju  se sekcije nogometa, hazene, tenisa, biciklizma, šaha i planinarstva.

Osnivanjem nogometne sekcije «Marsonia» 1909. započinje organizirana sportska povijest u Slavonskom Brodu. Osim nogometa osnivaju se sportski klubovi: 1930. aeroklub, 1910. lakoatletska i biciklistička sekcija, 1925. uz nogomet i atletiku postoji hrvačka i boksačka sekcija, 1922. organizirano radi Gimnastičko društvo, 1920. žene igraju hazenu, sport koji pojavom rukometa se zauvijek gasi, već 1910. nastaje veslačka sekcija, kuglačka sekcija 1923., stolni tenis od 1933., najstarije sportsko ribolovno društvo osnovano je 1934., šah od 1920., konjske trke održavale su se na hipodromu na Vijušu, a dio igrača za tenis  ustrojio se 1907. Godine 1919. osnovan je u Brodu «Građanski športski klub» sa sekcijama za nogomet, atletiku, veslanje, plivanje, sklizanje i tenis, dok se košarkaški, odbojkaški klubovi i klubovi borilačkih sportova osnivaju iza drugog svjetskog rata.

Novogradiški studenti osnivaju 1910. prvi nogometni klub koji je uskoro bio jedan od najjačih klubova ovog dijela Hrvatske. Osim nogometa gajio je hazenu, tenis, biciklizam, šah i planinarstvo. Javljaju se klubovi u Novoj Kapeli-Batrini 1919., Okučanima i Lazama 1921., Magić Maloj 1928.  Novogradiški šport svoju afirmaciju doživio je na domaćoj i međunarodnoj sceni najprije u hazeni a zatim i u rukometu. U razdoblju iza drugog svjetskog rata osim brojnih nogometnih klubova osnivaju se rukometni klubovi u Štivici, Starom Petrovom Selu, Novoj Kapeli, Batrini, Davoru i dr.

Nakon završetka Drugog svjetskog rata nastupile su društvene i političke promjene koje su se odrazile i na razvoj sporta koji je dobio nova obilježja. Osnivaju se brojna sportska društva kao i nositelji novih sportova.